Mnogima nije jasno koja su njihova prava i obveze u višestambenoj zgradi

U vlastitom stanu ili kući (ili nekretnini u vlasništvu obitelji) u Hrvatskoj, pa tako i u Osijeku, živi 92 posto građana, što nas svrstava na vrlo visoku, treću poziciju među državama članicama Europske unije – pokazala je analiza Udruženja stanara grada Osijeka.

SPECIFIČNOST Tako velik udio vlasništva nad nekretninama specifičan za manje razvijene i siromašnije članice EU-a.

– Suprotno razmišljanju, činjenica da većina Osječana živi u svojoj nekretnini ne znači da je kvaliteta stanovanja automatski na visokoj razini. Što se tiče standarda u odnosu prema razvijenim zemljama, naš je standard stanovanja još uvijek na skromnoj razini i njegovo se povećanje može očekivati tek uz aktivniju ulogu države. Iako je novi sustav održavanja stambenog fonda u Hrvatskoj uveden još od 1. siječnja 1997. godine, primjenom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, mnogim suvlasnicima u višestambenim zgradama još uvijek nije jasno koja su zapravo njihova prava, ali i obveze u tako organiziranoj zajednici – naglašava Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja stanara.

PROBLEMI Standard stanovanja najviše umanjuju problemi zajedničkih dijelova zgrade, ali i odnos prema zajednici, jer stambene su zgrade dio urbane sredine u kojoj se nalaze i njihovi vlasnici uvelike utječu na kvalitetu života u takvim sredinama.

– Suvlasnička zajednica, upravljanje zgradama, Odluka o kućnom redu, pravila su ponašanja koja svaki suvlasnik mora znati, a čime se bavi i naša udruga. Navedeno je dijelom regulirano propisima, ali problemi u svakodnevici stanovanja upozoravaju na potrebu promjena, kao što je inicijativa za donošenje Zakona o stanovanju i promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te pokretanja međusektorske suradnje na području održivog razvoja urbane sredine kroz mijenjanje odnosa pojedinca – stanara, prema životu u gradu, odnosno prema susjedu i zajednici – zaključuje Auguštin.

 

 

KOMENTIRAJTE