Dimnjačarstvo je regulirano kao komunalna djelatnost i obavlja se u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Odlukom o obavljanju dimnjačarskih poslova.
– Zadatak je dimnjačarske službe čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje, ali ciljevi dimnjačarske djelatnosti, uz zaštitu od požara, jesu i ušteda energije i kontrola onečišćenja okoliša. Stoga se dimnjaci koji se koriste redovito kontroliraju i čiste dva puta godišnje, dok se dimnjaci koji su izvan uporabe, takozvani pričuvni dimnjaci, kontroliraju jednom godišnje – kaže Dejan Lončarić iz tvrtke Dimnjak.
DUŽNOST DIMNJAČARA Dimnjačar je dužan obavijestiti predstavnika suvlasnika o terminu izvršenja usluge, obaviti stručnu i odgovornu kontrolu i čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje.
SANACIJA IZ PRIČUVE Dimnjak je zajednički dio građevine, pa se trošak njegove eventualne sanacije pokriva preko korz pričuvu.
Nakon obavljene usluge izdaje se dimnjačarski stručni nalaz koji sadržava sve podatke o dimnjacima, uređajima za loženje i evidentiranim neispravnostima koje su suvlasnici stambene zgrade dužni otkloniti prema zadanom zakonskom roku.
Ako vlasnik/korisnik odbija dimnjačaru izvršenje usluge on zapravo krši odredbe Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova, te na sebe preuzima odgovornost u slučaju trovanja ili požara. A često puta treba voditi računa i o sitnicama. Recimo, izmjena stolarije i ugradnja ventilatora, odnosno nape, ugrožavaju pravilan rad uređaja za loženje zbog izmjene uvjeta dozračivanja prostora, što je i najčešći uzrok trovanja korisnika stana.